Impresije i refleksije nakon javne priredbe/PREZENTACIJE/: Šta se dalje dešava u pružanju njege osobama u Austriji?

Krajem studenog održana je javna priredba „Učiniti nevidljivo vidljivim: 24-satna njega u Austriji“ u Uraniji u Beču. Događaj s velikim brojem posjetitelja svečano je označio završetak našeg istraživačkog projekta s četverosatnim programom. Ovdje su neki dojmovi s događaja kao i refleksije o mogućim daljnjim koracima od strane našeg projektnog tima:

Andreas Schadauer (FORBA) i Johanna Neuhauser (Institut za sociologiju, Sveučilište u Beču/FORBA) predstavili su najvažnije rezultate, koji su sažeti i detaljno opisani kroz sljedeće glavne teme:

• Opterećenje i iskorištavanje na radnom mjestu
• Iskustva nasilja
• Niska primanja, nedostatna socijalna zaštita i rizik osiromašenja
• Nedovoljne informacije prije početka rada
• Zavisnost od posredničkih agencija
• Potrebe u pogledu nadležnih tijela, interesa i kontrole radnih uvjeta
• Nedostatak perspektiva za budućnost

Gotovo 1.500 migranata koji pružaju pacijentima njegu i koji su aktivni u Austriji, svojim su sudjelovanjem u online anketi prikazali obeshrabrujuću sliku osobne njege u Austriji. Zaključak je jasan: Ako osobe koje pružaju skrb žele i dalje raditi u austrijskim kućanstvima, potrebno je hitno poduzeti mjere. Rezultati ankete dostupni su u kratkom i dugom obliku na našoj projektnoj web stranici: https://24h-unsichtbar.at/de/umfrageergebnisse/

Panel-diskusija započela je vrlo informativnim i dirljivim intervjuom sa slovačkom njegovateljicom Csillom V. U razgovoru koji je vodila moderatorica Anastasia Lopez, publika je dobila uvid u svakodnevni život migrantkinje-njegovateljice, prekograničnu migraciju za rad te konkretne radne uslove. Osim toga, razgovor je obuhvatio i opterećenja koja nastaju zbog odvojenosti od vlastite porodice i društvenog okruženja u domovini.

Citati njegovateljice Csille V.:

„Dodatni izazov je naravno honorar, koji ne mogu sama pregovarati. Činjenica je da to radi posrednička agencija. Ja mogu samo pristati ili reći ne. Nakon 20 godina rada, moj honorar je porastao za četvrtinu, a honorar koji moja posrednička agencija traži od obitelji i od mene istovremeno, u tih nekoliko godina je više nego udvostručen.”

„Naši ljudi kojima je potrebna njega (iz naših zemalja) naravno ostaju bez te njege. Osobe koje bi se mogle brinuti o njima su otišle u inostranstvo. Domovi koji bi mogli zadovoljiti ovu potrebu također su pretrpani. Godinama sam radila ovako: putovala sam u Austriju, dok je moja majka već bila u situaciji da joj treba njega. Iz svog vlastitog novca, dakle privatno, platila sam nekoga da se brine o njoj. Ovdje (u Austriji) sam njegovala ljude da omogućim da se neki drugi ljudi mogu brinuti o mojoj majci u Slovačkoj.”

„Moj najveći želja za budućnost bila bi da posredovanje ne bude prepušteno privatnim, profitnim agencijama, nego da to bude državni zadatak. U socijalnoj sferi, dopuštati profitnim agencijama da slobodno rade – to jednostavno ne mogu shvatiti. To bi trebala biti državni zadatak – i tada bismo mogli razgovarati o mnogim drugim promjenama.”

Događaj je završen panel-diskusijom na kojoj su sudjelovali relevantni dionici iz našeg područja. Sljedeći stručnjaci su učestvovali u raspravi:

• Silvia Rosoli, voditeljica Odjela za „Zakon o zdravstvenim profesijama i politiku njege“, Radnička komora Beč
• Katharina Meichenitsch, zamjenica voditelja sektora i voditeljica Grupe za „Planiranje njege“, Savezno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača
• Andreas Herz, predsjednik Stručne udruge „Savjetovanje i njega za osobe“, Gospodarska komora Austrije
• Christoph Lipinski, stručni savjetnik Sindikalne inicijative vidaflex, vida
• Simona Durisova, stručna savjetnica IG24 – Interesna zajednica 24-satnih njegovateljica i njegovatelja
• Birgit Meinhard-Schiebel, predsjednica IG njegovatelja članova obitelji

Zahvaljujemo dionicima na sudjelovanju i interesu za našu studiju.

Jedna od ključnih tema događaja bila je identifikacija kriterija lažne samostalnosti u trenutnom modelu njege u Austriji. Moguća rješenja – poput jačanja modela zapošljavanja ili strožih regulacija i državne kontrole modela samostalnog rada – ostala su, međutim, neostvarena. Politika, državne institucije i interesne grupe moraju dalje raditi na tim temama i uključiti i nauku u taj proces.

U dužoj verziji rezultata anekte (Survey results (extended)) projektni tim je formulisao konkretne savjete za djelovanje, koji mogu poslužiti kao osnova za poboljšanje sistema.

Nadamo se da će ovaj događaj označiti početak duže, konstruktivne suradnje svih uključenih strana, s ciljem poboljšanja i pravednog oblikovanja radnih uvjeta za sve njegovateljice i njegovatelje koji pružaju njegu u Austriji. Iskreno zahvaljujemo svim partnerima i financijskim podržavateljima koji su omogućili ovaj projekt:

AK Digitalizacijski fond, Institut za sociologiju

Bečki Univerzitet

CuraFAIR – Kontaktna točka za 24-satne njegovateljice i njegovatelje (Volkshilfe).